Održana stručna konferenciju „Debljina i kronične nezarazne bolesti – možemo li prekinuti lanac?“
Povodom Svjetskog dana debljine, Hrvatsko društvo za kronične bolesti organiziralo je stručnu konferenciju „Debljina i kronične nezarazne bolesti – možemo li prekinuti lanac?“ u Kinu Forum Studentskog centra u Zagrebu, u suorganizaciji s Hrvatskim akademskim sportskim savezom i Zagrebačkim akademskim sportskim savezom te u partnerstvu s brojnim stručnim društvima i institucijama. Konferencija je okupila stručnjake iz kliničke medicine, javnog zdravstva, akademske zajednice i sporta, s porukom da je – iako je debljina priznata kao kronična bolest pod šifrom E66 –percepcija u društvu i dalje često pogrešna, a rizici se ne prepoznaju dovoljno rano.
Prvi panel: studenti su „zdrava populacija“ – dok ne pogledamo navike
U prvom panelu, posvećenom mladima, izv. prof. dr. sc. Sanja Ćurković predstavila je rezultate istraživanja provedenog na 258 studenata. Naglasak nije bio na samom ITM-u, nego na obrascima ponašanja koji dugoročno povećavaju rizik za debljinu i kronične nezarazne bolesti.
Doc. dr. sc. Maja Baretić upozorila je kako se studenti često smatraju potpuno zdravom populacijom, iako to nije uvijek slučaj dok je povezanost između mentalnog zdravlja, prehrane i sna istaknula je prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić. Prema riječima dr. med. Jane Jelinić, u ambulantama se sve češće bilježe povišene vrijednosti krvnog tlaka, poremećaji masnoće u krvi i porast prekomjerne tjelesne težine. A među panelistima našli su se i prorektorica Sveučilišta u Zagrebu, red. prof. art. Jasenka Ostojić kao i predsjednik Zagrebačkog akademskog sportskog saveza te voditelj Ureda za sport Sveučilišta u Zagrebu, Davor Pavlović, prof. koji su dali informacije iz prve ruke.
Sudionici panela naglasili su kako kombinacija stresa, nedostatka sna, emocionalnog hranjenja i sedentarnih navika predstavlja rani signal povećanog rizika za razvoj debljine i drugih kroničnih nezaraznih bolesti.
Stručnjaci su zaključili kako su studenti važna ciljna skupina za preventivne programe jer se upravo u toj životnoj fazi formiraju navike vezane uz prehranu, tjelesnu aktivnost i upravljanje stresom.
Drugi panel: debljina kao kronična bolest i teret za zdravstveni sustav
Drugi panel moderirala je dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti, istaknuvši prijelaz s prevencije na situacije kada je debljina već dijagnoza i kada se javljaju pridružene kronične bolesti.
Prim. Ivana Brkić-Biloš iznijela je podatke Europske zdravstvene ankete (2019.): „U Hrvatskoj je 63,4% odraslih s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, a 22,3% ima debljinu“.
Kardiološke posljedice objasnila je doc. dr. sc. Dijana Rudan, Bubrežni aspekt i „domino efekt“ metaboličkih bolesti istaknula je prof. dr. sc. Ingrid Prkačin, o stigmi i komunikaciji govorila je prof. dr. sc. Venia Cerovečki, prof. dr. sc. Dario Rahelić posebno je istaknuo da je debljina bolest, a ne estetski problem.
Posebno zapaženo bilo je iskustvo Gorana Šprema , proslavljenog bivšeg olimpijca i ravnatelja Zaklade UniSport Srce, koji je otvoreno govorio o promjeni života nakon prestanka bavljenja profesionalnim sportom: „U prva tri mjeseca nakon karijere dobio sam 15 kilograma , a sljedeće godine još 15. Ne osjetiš odmah – jednostavno se debljaš.“ Naglasio je i da sportaši često nisu pripremljeni na taj „rez“, a posljedice se vide tek kroz vrijeme.
Poruka stručnjaka je jasna – redovito kretanje, kvalitetan san i uravnotežena prehrana ključni su za očuvanje zdravlja!